Sigurnosni aspekt skladištenja otpada u vojarni Čerkezovac Sukladno obvezama iz Bilateralnog ugovora i Nacionalnog programa, početak pogona oba skladišta planira se za 2023. godinu. Centar za zbrinjavanje RAO projektira se sukladno zahtjevima za projektiranje objekta za skladištenje radioaktivnog otpada, utvrđenih i međunarodno verificiranih, a zatim i objedinjenih u smjernicama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Za izolaciju RAO-a u skladištu od ljudi i okoliša, koristi se sustav od više barijera pri čemu svaka od barijera ima posebnu i jasno definiranu ulogu. Barijere imaju dvostruku ulogu. S jedne strane sprječavaju širenje zračenja i radioaktivnih tvari u okoliš, dok s druge strane onemogućuju prodor vode do uskladištenog otpada.
U skladištima se obično koriste tri temeljne barijere:
bačva (paket), spremnik (natpaket), te sama građevina koja može biti površinska ili ukopana. Središnje skladište IRAO-a i II-ja Republika Hrvatska, kao zemlja članica EU-a, ima obvezu zbrinuti sav radioaktivni otpad koji posjeduje, a izuzev radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, tu su i radioaktivni otpad i iskorišteni izvori ionizirajućeg zračenja (II) koji su nastali 60-godišnjom primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi odnosno institucionalni otpad.
Pitanje institucionalnog otpada odnosi se na otprilike 11,5 m 3 otpada koji se trenutno nalazi u dva zatvorena skladišta (skladište na Institutu Ruđer Bošković i skladište na Institutu za medicinska istraživanja), ali i kod samih prouzročitelja. Iako se već uobičajenom poslovnom praksom poduzimaju uobičajene mjere sigurnosti pri rukovanju s izvorima ionizirajućeg zračenja, svakako nije primjereno dugoročno radioaktivni otpad držati kod prouzročitelja. Ovakvim postupanjem nemamo radioaktivni otpad centralizirano u adekvatnim smještajnim kapacitetima, već diljem čitave Hrvatske. Kod prouzročitelja se prema procjenama i uvidu u inventar nalazi dodatnih 3 do 4 m 3 .
Za potrebe skladištenja institucionalnog radioaktivnog otpada (IRAO) i iskorištenih izvora (II), na lokaciji Centra, rekonstruirat će se postojeće građevine tipa U-20. Predviđa se skladište koje se sastoji od dvije građevine, a to su prijemna i skladišna građevina. U prijemnoj građevini nije predviđeno skladištenje IRAO-a i II-a već će se u njoj provoditi prihvat, verifikacija i pakiranje.
U skladištu je predviđeno skladištenje svih količina IRAO-a i II-a u spremnicima (bačvama) certificiranim za skladištenje II-a.
Dugoročno skladište – pogonski NSRAO do 2023. Za potrebe dugoročnog skladištenja NSRAO-a iz NE Krško na lokaciji Centra predviđa se jedno skladište tj. gradnja jedne nove građevine. Riječ je o jednostavnoj i jednoprostornoj, armiranobetonskoj građevini s upravljačkim i pomoćnim prostorima. Pritom je važno napomenuti kako će biti izgrađena prema najsuvremenijim standardima i svjetskim primjerima dobre prakse. Sav NSRAO iz NEK-a koji će se skladištiti u Centru će se najprije transportirati u jedan od centara za obradu RAO-a u Europi, gdje će biti obrađen te kondicioniran u armiranobetonske spremnike (RCC) okvirnih dimenzija 2 x 2 x 2 m 3 i predviđene ukupne mase do 15 tona po jednom punom spremniku. Takav konačni paket otpada neće sadržavati niti tekući niti plinoviti otpad, zbog čega ne postoji ni najmanja opasnost od bilo kakvog ispuštanja u okoliš. Skladištenje NSRAO-a će se vršiti slaganjem RCC spremnika u tri razine.
Za postrojenja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada nužno je ishoditi dozvole i suglasnosti sukladno važećim hrvatskim propisima, regulativi Europske unije i međunarodnim ugovorima, normama i preporukama.
Da bi se ostvarili uvjeti za skladištenje, potrebno je lokaciju potvrditi provedbom studije utjecaja na okoliš. Prilikom provedbe studije provest će se niz istraživačkih radova (geoloških, hidroloških, geomorfoloških, ekoloških, seizmoloških, ali i niz ostalih istraživačkih radova), odredit će se nulto radiološko stanje i izraditi niz sigurnosnih analiza, a sve kako bi se dokazalo da je predloženo rješenje tehnološki prihvatljivo i da projekt neće imati štetnih utjecaja na okoliš. Ukoliko postupak utjecaja na okoliš potvrdi da štetnih utjecaja na okoliš neće biti, uslijedit će postupak ishođenja lokacijske i građevinske dozvole.
Tek nakon ishođenja potrebnih dozvola može se započeti s izgradnjom novih i prilagodbom nekih postojećih objekata za potrebe skladištenja radioaktivnog otpada.
